Naslovnica /  Zakonodavni okvir o GMO-u /  Ostali međ. sporazumi, konvencije i organizacije /  UPOV

UPOV

UPOV se odnosi na Međunarodnu uniju za zaštitu novih biljnih sorti i skraćenica je od francuskog imena za uniju. Konvencija je stupila na snagu1968. godine i to je bila prva konvencija koja je prepoznala prava oplemenjivača biljaka na međunarodnoj razini.

UPOV Konvencija je revidirana 1972., 1978. i 1991. godine kako bi obuhvatila tehnološka dostignuća u oplemenjivanju biljaka i stečena iskustva u primjeni UPOV Konvencije. Zakon Konvencije iz 1991. godine stupio je na snagu 1998. godine.

Od 1998. kada je UPOV 1991 zakon stupio na snagu, nove stranke Konvencije moraju se pridružiti verziji UPOV zakona iz 1991. godine radije nego verziji iz 1978. godine. Trenutno, članstvo UPOV 1991 uglavnom čine razvijene zemlje, međutim, prema UPOV, većina država u razvoju iako je pristupilo verziji UPOV iz 1978. godine započelo je process pridruživanja novoj verziji UPOV iz 1991. godine.

Misija UPOV je osigurati i promicati učinkovit sustav zaštite sorti biljaka, s ciljem poticanja razvoja novih sorti biljaka za dobrobit društva.

Da bi se biljke mogle kvalificirati za zaštitu pod UPOV konvencijom, biljke moraju biti: različite od postojećih, poznatijih sorti; dovoljno ujednačene, stabilne i nove u smislu da ne smiju biti komercijalizirane prije određenih datuma utvrđenih u odnosu na datum zahtjeva za zaštitu.

UPOV konvencija pruža "sui generis" oblik zaštite intelektualnog vlasništva koji je posebno prilagođen za proces oplemenjivanja biljaka i razvijen je s ciljem poticanja uzgajivača da razviju nove sorte biljaka dajući uzgajivačima pravo intelektualnog vlasništva: tzv. pravo uzgajivača.

Glavne značajke UPOV Zakona iz 1961./1978. godine: Vlasnik imao pravo kontrolirati komercijalno razmnožavanje i marketing, ali nema drugih svrha. Poljoprivrednici su slobodni spremati sjeme za vlastite potrebe za period vremena koji žele i koristiti žetvu bez ograničenja. Nije bilo prava nad genetskim sadržajem biljne sorte. Ostali uzgajivači mogu slobodno koristiti zaštićenu sortu razvijajući svoj vlastiti materijal. Nije bilo zahtjeva za novinom. Dokle god je sorta bila "različita, ujednačena i stabilna", mogla je biti zaštićena. Nije postojao uvjet da se dokaže izum. Čisto otkriće također je moglo biti zaštićeno.

Glavne značajke UPOV Zakona iz 1991. godine: Čuvanje sjemenja na farmi više nije automatski dopušteno. Vlada može samo kao iznimku legalizirati čuvanje sjemenja na farmi za vlastito korištenje poljoprivrednika ali čak i tada tvrtka koja prodaje sjemenje ima pravo na isplatu tantijema.Monopol se također proteže i na žetvu, a po želji čak i na proizvode od žetve. Ako tantijemi za sjeme nisu plaćeni, vlasnik sorte može zahtijevati isplatu od krajnjeg potrošača žetve. Ostalim uzgajivačima još je dozvoljeno koristiti zaštićene sorte za uzgoj, ali ako je nova sorta "u osnovi izvedena" iz postojeće, ona se po sebi ne kvalificira za zaštitu biljnih sorti (PVP). Dvostruka zaštita (PVP plus patenti) su dozvoljeni.Minimalni rok zaštite povećan je na 20 do 25 godina (prethodno 15-18 godina). Sve biljne vrste moraju biti pokrivene (ranije samo minimalno, bilo koja od 24 vrsta).

Opseg prava uzgajivača ograničen je na dvije važne iznimke u članku 15.Prva iznimka, poznata kao "izuzeće uzgajivača," omogućuje korištenje reprodukcijskog materijala zaštićene sorte biljaka, bez prethodnog odobrenja, u svrhu oplemenjivanja drugih sorti. Izuzeće uzgajivača optimizira razna poboljšanja sorti biljaka, osiguravajući da izvori germplazme ostanu dostupni svim uzgajivačima. Druga iznimka se odnosi na pravo poljoprivrednika da koriste sačuvano sjemenje sa svojih polja za ponovnu sadnju. To je poznato kao "privilegija poljoprivrednika" i nastoji očuvati uobičajenu praksu poljoprivrednika da čuvaju svoje sjeme za ubuduće. Međutim, Konvencija zahtijeva da “privilegija poljoprivrednika” bude regulirana "u razumnim granicama i predmet čuvanja legitimnih interesa uzgajivača."

Konvencija Europski patentni (EPC) iz 1973. i EU-direktiva o pravnoj zaštiti biotehnoloških izuma od 1998. jasno određuju iznimku za patentibilnost biljnih sorti i bitnih bioloških procesa za proizvodnju biljaka.

Republika Hrvatska je država članica UPOV od 1. rujna 2001. godine, a vezana je za Zakon iz 1991. godine.

Dokumenti i ostali relevantni linkovi: