Naslovnica /  Kartagenski protokol /  Procjena opasnosti/rizika i uklanjanje opasnosti/upravlja... /  Povijest tematike procjene rizika u o...

Povijest tematike procjene rizika u okviru Protokola

Na svom drugom sastanku, COP-MOP se po prvi puta bavio tematikom procjene rizika i upravljanja rizicima i donio je Odluku BS-II/9. Prema ovoj odluci, od izvršnog tajnika Protokola zatraženo je da se prije četvrtog sastanka COP-MOP-a, ovisno o raspoloživim izvorima financiranja, organizira regionalna radionica o izgradnji kapaciteta i razmjeni iskustava u procjeni rizika i upravljanju rizicima od živih modificiranih organizama (LMO). Osim toga, COP-MOP odlučio je osnovati Ad hoc tehničku grupu stručnjaka za procjenu rizika koja se trebala baviti razmatranjem prirode i opsega postojećih pristupa u procjeni rizika, vrednovanjem takvih pristupa i utvrđivanjem njihovih nedostataka, kao i utvrđivanjem potreba za osposobljavanjem (izgradnjom kapaciteta).

COP-MOP je na svom trećem sastanku nastavio s razmatranjem tematike procjene rizika i upravljanja rizicima i to na temelju izvješća stručne skupine, zatim podataka koje je dobio iz privremenih nacionalnih izvješća podnesenih u okviru Protokola te na temelju podnesaka i smjernica koje su izrađene prije drugog sastanka COP-MOP-a. U svojoj odluci BS-III/11 COP-MOP navodi potrebne mjere za daljnje jačanje kapaciteta za procjenu rizika i upravljanje rizicima te u glavnim crtama navodi načine prikupljanja i razmjene dostupnih informacija i smjernica, s ciljem da se COP-MOP-u na četvrtom sastanku što više olakša daljnji rad na utvrđivanju potreba za izradom dodatnih smjernica o određenim aspektima procjene rizika i upravljanja rizikom.

COP-MOP je četvrtom sastanku odlukom BS-IV/11 osnovao Ad hoc tehničku stručnu skupinu (AHTEG) za procjenu rizika i upravljanje rizikom, kojoj je dao mandat da, između ostalog,

  • pripremi vodič, npr. dijagram toka, o koracima u izradi procjene rizika u skladu s Dodatkom III Protokola, s primjerima postojećih smjernica za svaki pojedini korak;
  • odredi prioritete među utvrđenim potrebama za dodatnim smjernicama;
  • definira akcijski plan kako bi se utvrdio način na koji će se razvijati smjernice za određene aspekte procjene rizika i upravljanja rizikom, a koji su izdvojeni kao prioritetni;
  • razmotri moguće oblike suradnje pri utvrđivanju modificiranih živih organizama ili specifičnih svojstava koji mogu imati negativne učinke na očuvanje i održivu uporabu biološke raznolikosti, uzimajući u obzir i opasnost po zdravlje ljudi.

Na četvrtom sastanku COP-MOP-a, zatražene su dodatne smjernice za žive modificirane ribe, drveća, insekte, alge i mikroorganizme, kao i za LMO-e s određenim svojstvima kao što je otpornost na abiotički stres ili proizvodnja lijekova, te za LMO-e sa više transgena.

Putem Mehanizma razmjene obavijesti o biološkoj sgurnosti (BCH-mehanizma) uspostavljen je on-line forum sa slobodnim pristupom (link je naveden u nastavku teksta) kako bi se i drugim stručnjacima omogućilo aktivno sudjelovanje u radu AHTEG-a. Forum je obrađivao točno određene aspekte procjene rizika. Nadalje, COP-MOP je od Tajništva Protokola zatražio da organizira edukaciju o provođenju procjene rizika i upravljanju rizikom, uključujući regionalne i podregionalne praktične tečajeve.

Prvi sastanak AHTEG-skupine za procjenu rizika i upravljanje rizikom održan je 20-24. travnja 2009. godine u Montrealu, Kanada. Na sastanku se raspravljalo o razvoju smjernica s osvrtom na daljnju podršku zemljama u provođenju procjene rizika od LMO-a (u kontekstu Protokola). Sudionici skupa izradili su radnu verziju vodiča o koracima u izradi procjene rizika i uspostavili četiri radne podskupine sa zadatkom da sve do drugog sastanka AHTEG-a nastave razvijati vodič te smjernice za određene aspekte procjene rizika i upravljanje rizikom. Drugi sastanak AHTEG-a planiran je za travanj 2010. godine u Ljubljani, Slovenija. Detaljnije o tome pročitajte u izvješću sa sastanka, dokument UNEP/CBD/BS/AHTEG-RA&RM/1/3 (link je naveden u nastavku teksta).

Drugi sastanak AHTEG-skupine za procjenu rizika i upravljanje rizikom održan je u Ljubljani, Slovenija od 20-23. travnja 2010. godine. Tijekom ovoga sastanka dovršen je rad na “Smjernici za procjenu rizika od živih modificiranih organizama” koja obuhvaća i Vodič za procjenu rizika, kao i smjernice za procjenu rizika od određenih tipova LMO-a odnosno njihovih svojstava (tj. LMO-e sa više transgena, genetski modificirane kulture otporne na abiotički stres i genetski modificirane komarce). AHTEG-skupina je raspravljala i o mogućim oblicima suradnje na utvrđivanju LMO-a ili određenih svojstava koji mogu imati negativan utjecaj na očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti, uzimajući u obzir zdravlje ljudi. Detaljnije o tome pročitajte u izvješću sa sastanka, dokument UNEP/CBD/BS/AHTEG-RA&RM/2/5 (link je naveden u nastavku).

Radom AHTEG-a nastala su četiri dokumenta: Vodič za procjenu rizika i upravljanje rizikom od LMO-a te tri smjernice koje obrađuju genetski modificirane komarce, genetski modificirane biljke otporne na abiotski stres te biljke s više transgena, što je vidljivo iz dokumenta UNEP/CBD/BS/COP-MOP/5/12. AHTEG je tijekom svog rada uspio pokriti tri različite kategorije LMO-a. Puno više vremena bit će potrebno u izradi smjernica za druge LMO-e, kao što je prethodno spomenuto.

Mnogi od navedenih LMO-a mogu se proširiti preko nacionalnih granica i predstavljaju potencijalnu, globalnu opasnost za šume, vode i morske ekosustave. Hitno je potrebno naći rješenja za nenamjerne, ali i neizbježne prekogranične prijenose LMO-a, koji mogu imati potencijalnog učinka na ekosustave unatoč tome što se isti nalaze daleko od mjesta ispuštanja LMO-a. To se može dogoditi ne samo zbog namjernog uvođenja u okoliš, već i zbog rasipanja sadržaja pošiljke LMO-a tijekom transporta (npr. jaja, larve, insekti) ili zbog ograničene uporabe LMO-a (npr. ribe, alge) ili kao posljedica nesreće ili prirodnih nepogoda (poplava, potres).

Vodič za procjenu rizika i upravljanje rizikom od LMO-a te grafički prikaz dijagrama toka razrađuju Dodatak III Kartagenskog protokola o biološkoj sigurnosti te nude niz inovacija. Predstavljaju faze i korake koje treba razmotriti prilikom izrade procjene rizika. Još važnija je činjenica da Vodič pokazuje kako je procjena rizika povezana s ostalim fazama cjelokupnog procesa procjene rizika koji prethodi donošenju odluke. Nadalje, Vodič se može koristiti i kao pomoćni materijal prilikom edukacije i obuke.