Naslovnica /  Kartagenski protokol /  Osposobljavanje /  Povijest tematike osposobljavanja / i...

Povijest tematike osposobljavanja / izgradnje kapaciteta u okviru Protokola

Povijest tematike izgradnje kapaciteta u okviru Protokola (ICCP proces, COP-MOP sastanci, sastanci Grupe za suradnju u svrhu izgradnje kapaciteta biološke sigurnosti, Koordinacijski sastanci za vlade i organizacije koje provode ili financiraju aktivnosti izgradnje kapaciteta za biološku sigurnost)

  • ICCP proces

Prije stupanja na snagu Protokola, Konferencija stranaka (COP) Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD) svojom odlukom EM-I/3 uspostavila je Međuvladin odbor za Kartagenski protokol (ICCP) kao privremeno upravno tijelo.

Na prvom sastanku ICCP-a u prosincu 2000. godine, ovaj Odbor pozvao je Program za okoliš Ujedinjenih naroda (UNEP) i Tajništvo da organiziraju stručni sastanak za izradu prijedloga o provedbi odredbi Protokola o izgradnji kapaciteta te je zatražio od Tajništva da uspostavi i vodi popis stručnjaka te da ga učini dostupnim putem BCH-mehanizma. Na svom prvom sastanku ICCP je razmatrao početni okvir za izgradnju kapaciteta prema Protokolu o biološkoj sigurnosti, projekte/programe koji su pokrenuti ili planirani na svim razinama, kao i početnu strategiju o tome kako pomoći zemljama da se pripreme za stupanje Protokola na snagu.

U listopadu 2001. godine, na svom drugom sastanku, ICCP je potvrdio Akcijski plan za izgradnju kapaciteta za učinkovitu provedbu Protokola o biološkoj sigurnosti. Cilj ovog Akcijskog plana je da se na vrijeme olakša i podupre razvoj te ojačaju kapaciteti za ratifikaciju i učinkovitu provedbu Protokola na nacionalnom, podregionalnom, regionalnom i globalnom nivou. ICCP je zaključio da je financijska, tehnička i tehnološka podrška zemljama u razvoju ključna, a osobito najnerazvijenijima i malim otočkim državama u razvoju, kao i zemljama s privredama u tranziciji, također uzimajući u obzir zemlje koje su centri porijekla i centri genetske raznolikosti. Akcijski plan pruža opći okvir ističući globalno prioritetna područja/elemente koji zahtijevaju hitnu akciju te daje pregled niza ključnih koraka i aktivnosti koje treba poduzeti. Da bi ispunio svoj cilj, Akcijski plan teži određivanju potreba zemalja, prioriteta i mehanizama provedbe, kao i izvora financiranja. Plan je namijenjen poticanju strateškog pristupa u izgradnji kapaciteta i usmjeravanju napora u izgradnji kapaciteta, a služi i kao referentna točka Strankama, vladama i relevantnim organizacijama u pružanju pomoći za izgradnju kapaciteta unutar svojih područja (uključujući Fond za globalni okoliš – GEF i njegove provedbene agencije, zemlje-donatore i druge agencije). Na svom drugom sastanku ICCP je razmatrao pregled uloge različitih tijela koja potiču razvoj kapaciteta te razvio preporuke koje su bile proslijeđene na prvi sastanak COP-MOP-a.

Treći sastanak ICCP-a održan je 2002. godine. Tom prilikom je za COP-MOP 1 preporučen nacrt procedura i mehanizama za Koordinacijski mehanizam za poticanje izgradnje kapaciteta, kao i privremene smjernice za popis stručnjaka. ICCP je preispitao utvrđenu pokrivenost i praznine u inicijativama za izgradnju kapaciteta i resurse za Protokol. Razmatran je i preliminarni set pokazatelja za Akcijski plan.

  • Sastanci COP-MOP-a

Na svom prvom sastanku, koji se održao u veljači 2004. godine, COP-MOP je potvrdio Akcijski plan za izgradnju kapaciteta za učinkovitu provedbu Protokola, kao i Koordinacijski mehanizam koje je ICCP razvio. Koordinacijski mehanizam omogućuje Strankama, ostalim vladama, relevantnim organizacijama i donatorima uključenim u provedbu i/ili financiranje inicijativa za izgradnju kapaciteta za biološku sigurnost, da razmjenjuju informacije i iskustva o svojim tekućim aktivnostima, da razmjenjuju materijale i informacije o postojećim mogućnostima za izgradnju kapaciteta, da utvrde ključna pitanja za izgradnju kapaciteta i prioritetne potrebe te načine njihova rješavanja, kao i da utvrde preklapanja te potencijalna područja za suradnju. COP-MOP 1 pozvao je Stranke, ostale vlade i relevantne organizacije da podrže i aktivno sudjeluju u provedbi Koordinacijskog mehanizma. Ovaj COP-MOP razmatrao je i preliminarni set kriterija i pokazatelja za monitoring provedbe Akcijskog plana, kao i prvu sintezu izvješća o potrebama za izgradnju kapaciteta i prioritetima Stranaka i ostalih vlada na osnovi njihovih podnesaka Tajništvu te zatražio od njih da nastave objavljivati svoje potrebe i prioritete na BCH-mehanizmu i da ih periodično ažuriraju. Konačno, COP-MOP 1 odlučio je uključiti izgradnju kapaciteta kao jednu od stalnih stavki u svoj srednjoročni program rada, odnosno sve do sastanka COP-MOP 5.

Na svom drugom sastanku, koji se održao u lipnju 2005. godine, COP-MOP je pozdravio izvješće o napretku provedbe Koordinacijskog mehanizma, izvješće sa koordinacijskog sastanka za akademske i druge institucije koje provode obuku i obrazovne programe povezane s temom biološke sigurnosti, te izvješće sa prvog koordinacijskog sastanka za vlade i organizacije koje provode ili financiraju aktivnosti izgradnje kapaciteta za biološku sigurnost. Tijekom sastanka zatraženo je daljnje razvijanje Koordinacijskog mehanizma uz procjenu i koordinaciju potreba, a uzimajući u obzir Balijski strateški plan za tehnološku podršku i izgradnju kapaciteta. Balijski plan usvojen je u veljači 2005. godine od strane Upravnog Vijeća UNEP-a s ciljem stvaranja sinergije i izbjegavanja nepotrebnog dupliciranja posla. COP-MOP je primio na znanje izvješće o potrebama i prioritetima pojedinih zemalja te je od Tajništva zatražio da ga učini dostupnim vladama-donatorima i relevantnim organizacijama koje su bile pozvane da pruže potporu u ispunjavanju potreba Stranaka zemalja u razvoju i stranaka s privredama u tranziciji. COP-MOP je također pozdravio to što je na BCH-mehanizmu objavljen kompendij obrazovnih programa i programa usavršavanja o biološkoj sigurnosti, koji je razvijen na Koordinacijskom sastanku za vlade i institucije koje provode obuku povezanu s temom biološke sigurnosti.

Na svom trećem sastanku, koji se održao u ožujku 2006. godine, COP-MOP je pozdravio izvješće sa drugog koordinacijskog sastanka za vlade i organizacije koje provode ili financiraju aktivnosti izgradnje kapaciteta za biološku sigurnost. Ovaj COP-MOP usvojio je revidirani Akcijski plan za izgradnju kapaciteta za učinkovitu provedbu Protokola o biološkoj sigurnosti kao i mjere za njegovu lakšu provedbu, učinkovitost i poticanje koordinacije i sinergije između različitih inicijativa za izgradnju kapaciteta. Ovaj COP-MOP istaknuo je postupak čiji je cilj jačanje kvalitete, učinkovitosti i razine uporabe popisa stručnjaka za biološku sigurnost (odluka BS-III/4).

Na svom četvrtom sastanku, koji se održao u svibnju 2008. godine, COP-MOP je razmatrao status provedbe revidiranog Akcijskog plana i njegovog Koordinacijskog mehanizma i usvojio mjere za unaprjeđenje razmijene informacija i izvješća o njihovoj provedbi. COP-MOP je odobrio i revidirani set pokazatelja za monitoring Akcijskog plana i dogovorio njegovu ponovnu reviziju na šestom sastanku COP-MOP-a. Nadalje, COP-MOP je usvojio mjere za promicanje dugoročnog obrazovanja i obuke o biološkoj sigurnosti. Razvijene zemlje Stranke Protokola, ostale vlade, GEF, dvostrane i višestrane agencije pozvane su da pruže financijsku i svaku drugu potporu kako bi se omogućilo sveučilištima i relevantnim institucijama da razviju i/ili prošire postojeći akademski program o biološkoj sigurnosti te kako bi se omogućile školarine za studente iz Stranaka zemalja u razvoju. Ovaj COP-MOP pozdravio je i izvješća sa trećeg i četvrtog koordinacijskog sastanka za vlade i organizacije koje provode ili financiraju aktivnosti izgradnje kapaciteta za biološku sigurnost.

  • Sastanci Grupe za suradnju u svrhu izgradnje kapaciteta biološke sigurnosti

Grupa za suradnju u svrhu izgradnje kapaciteta biološke sigurnosti osnovana je temeljem odluke BS-I/5 na prvom sastanku Stranaka Protokola (COP-MOP-a), kao jedan od elemenata Koordinacijskog mehanizma. Zapravo se radi o Ad-hoc grupi stručnjaka koju je sazvao izvršni tajnik, s ciljem da prema potrebi daje savjete o specifičnim pitanjima izgradnje kapaciteta koja su vezana za koordinaciju i učinkovitu provedbu Akcijskog plana za izgradnju kapaciteta. Mandat Grupe, između ostaloga, uključuje davanje savjeta o mogućnostima bolje provedbe Akcijskog plana, poboljšanju operativnosti Koordinacijskog mehanizma te bolje učinkovitosti, adekvatnosti i utjecaja financijskih sredstava iz različitih izvora, kao i davanje savjeta o mogućim zajedničkim konceptima i pristupima u izgradnji kapaciteta.

Prvi sastanak Grupe održao se 4.-5. studenog 2002. godine u Montrealu, Kanada. Rezultati sastanka iskorišteni su u izradi operativnih smjernica Koordinacijskog mehanizma. Sažetak i rezultati sastanka dostupni su na slijedećoj stranici: http://www.cbd.int/doc/notifications/2003/ntf-2003-006-cpbs-en.pdf .

Drugi sastanak održao se 27.-28. veljače 2005. godine u Montrealu, Kanada i na njemu je sudjelovalo 15 sudionika. Na sastanku su utvrđeni slijedeći glavni zaključci i preporuke: provedba Koordinacijskog mehanizma, mjere za poboljšanje koordinacije i provedbe Akcijskog plana za izgradnju kapaciteta za učinkovitu provedbu Protokola te opis zaduženja za sveobuhvatan pregled Akcijskog plana za izgradnju kapaciteta za učinkovitu provedbu Protokola. Izvješće sa sastanka dostupno je na sljedećoj stranici: http://www.cbd.int/doc/meetings/bs/bslgcb-02/official/bslgcb-02-06-en.pdf.

Treći sastanak održao se 20.-21. siječnja 2006. godine u Tromso, Norveška i na njemu je sudjelovalo šesnaest sudionika. Na sastanku je razmotren i donesen prijedlog nacrta osnovnog izvješća o napretku i učinkovitosti provedbe Akcijskog plana za izgradnju kapaciteta za učinkovitu provedbu Protokola, kao i nacrt izvješća o popisu stručnjaka za biološku sigurnost, koje je pripremio izvršni tajnik za razmatranje na sastanku COP-MOP 3. Izvješće sa sastanka dostupno je na sljedećoj stranici: http://www.cbd.int/doc/meetings/bs/bslgcb-03/official/bslgcb-03-02-en.pdf .

Četvrti sastanak održao se 1.-2. ožujka 2007. godine u Lusaki, Zambija i prisustvovalo mu je osamnaest sudionika. Na temelju zahtjeva sadržanih u odluci BS-III/4, Grupa za suradnju preporučila je COP-MOP-u nacrt kriterija i minimalnih zahtjeva za imenovanje stručnjaka u popis stručnjaka biološke sigurnosti, elemente mehanizma kontrole kvalitete za popis stručnjaka i druge mjere za bolju učinkovitost i korištenje popisa stručnjaka. Izvješće sa sastanka dostupno je na sljedećoj stranici: http://www.cbd.int/doc/meetings/bs/bslgcb-04/official/bslgcb-04-03-en.pdf .

Peti sastanak održao se 14.-15. veljače 2008. godine u New Delhi, Indija. Sastanku je prisustvovalo 22 sudionika (13 predstavnika Vlada i 7 sudionika iz raznih organizacija). Grupa za suradnju izradila je dodatne preporuke za COP-MOP vezane za mjere za daljnje poboljšanje popisa stručnjaka biološke sigurnosti i daljnji razvoj preliminarnog seta pokazatelja za monitoring provedbe Akcijskog plana za izgradnju kapaciteta za učinkovitu provedbu Protokola, koji su usvojeni odlukom BS-I/5. Izvješće sa sastanka dostupno je na sljedećoj stranici: http://www.cbd.int/doc/meetings/bs/bslgcb-05/official/bslgcb-05-02-en.pdf .

Šesti sastanak održao se 12.-13. ožujka 2009. godine u San Jose, Kostarika. Sastanku je prisustvovalo 22 sudionika. Na sastanku je predložen početni nacrt mogućih elemenata za jačanje kapaciteta prema strateškom planu za Protokol i novi srednjoročni program rada za COP-MOP. Grupa za suradnju usvojila je i revidirani upitnik i postupak za procjenu potreba u izgradnji kapaciteta, kao i elektronski format izvješća o aktivnostima koje pridonose provedbi izgradnje kapaciteta Akcijskog plana. Izvješće sa sastanka dostupno je na sljedećoj stranici: http://www.cbd.int/doc/meetings/bs/bslgcb-06/official/bslgcb-06-03-en.pdf .

Sedmi sastanak održao se 4.-5. veljače 2010. godine u Siem Reap, Kambodža. Sastanku je prisustvovao 21 sudionik. Sudionici su predložili niz revizija u nacrtu Strateškog plana za Protokol o biološkoj sigurnosti (2011.-2020.), nacrt okvira za drugu procjenu i pregled Protokola te nacrt programa o javnoj svijesti, obrazovanju i sudjelovanju javnosti glede sigurnog prijenosa, rukovanja i uporabe LMO-a. Izvješće sa sastanka dostupno je na sljedećoj stranici: http://www.cbd.int/doc/meetings/bs/bslgcb-07/official/bslgcb-07-02-en.pdf .

  • Koordinacijski sastanci i radionice

Koordinacijski sastanci i radionice predstavljaju forume na kojima se predstavnici vladinih agencija i relevantnih organizacija te donatori koji su uključeni u provedbu i/ili financiranje izgradnje kapaciteta biološke sigurnosti susreću, komuniciraju i dijele informacije i iskustva. Sastanci omogućuju razmatranje i razvoj općeg razumijevanja ključnih pitanja za izgradnju kapaciteta i prioritetnih potreba, kao i mogućnost razmatranja kako riješiti praznine ili preklapanja postojećih aktivnosti. Nadalje, sastanci olakšavaju razmjenu mišljenja i ideja u svrhu boljeg planiranja i pružanja pomoći u izgradnji kapaciteta pojedinih zemalja.

Od 4.-6. listopada 2004. godine u Ženevi, Švicarska održao se Koordinacijski sastanak za predstavnike akademskih i drugih institucija koje su aktivno uključene u obrazovanje i programe obuke o biološkoj sigurnosti. Sastanak je organizirala Švicarska agencija za okoliš, šume i krajolik (SAEFL) u suradnji s Tajništvom CBD-a, UNEP/GEF odjelom za biološku sigurnost i Geneva Environment Network-a. Sastanku je nazočilo 37 sudionika iz 28 akademskih i drugih institucija. Izvješće sa sastanka dostupno je na sljedećoj stranici: http://www.cbd.int/doc/meetings/bs/bscmet-01/official/bscmet-01-01-en.pdf .

Prvi Koordinacijski sastanak za vlade i organizacije koje provode ili financiraju aktivnosti izgradnje kapaciteta za biološku sigurnost održan je 26.-27. siječnja 2005. godine u Montrealu, Kanada. Na sastanku su raspravljeni i dogovoreni operativni modaliteti za izgradnju mreže kapaciteta biološke sigurnosti. Izvješće sa sastanka dostupno je na sljedećoj stranici: http://www.cbd.int/doc/meetings/bs/bscmcb-01/official/bscmcb-01-05-en.pdf .

Drugi Koordinacijski sastanak za vlade i organizacije koje provode ili financiraju aktivnosti izgradnje kapaciteta za biološku sigurnost održan je 18.-20. siječnja 2006. godine u Tromso, Norveška. Domaćin i sponzor sastanka bila je Vlada Kraljevine Norveške. Sastanku je prisustvovalo 39 sudionika. Jedan od najvažnijih rezultata sastanka bio je razvoj privremenog okvira za promociju sinergije i komplementarnosti između inicijativa za izgradnju kapaciteta za biološku sigurnost na nivou države. Na sastanku je održana i prezentacija situacije slučaja o ključnim iskustvima, najboljoj praksi i usvojenim znanjima na temelju šest provedenih projekata biološke sigurnosti (http://www.cbd.int/doc/?mtg=BSCMCB-02&tab=1). Izvješće sa sastanka dostupno je na sljedećoj stranici: http://www.cbd.int/doc/meetings/bs/bscmcb-02/official/bscmcb-02-03-en.pdf .

Treći Koordinacijski sastanak za vlade i organizacije koje provode ili financiraju aktivnosti izgradnje kapaciteta za biološku sigurnost održan je 26.-28. veljače 2007. godine u Lusaki, Zambija. Domaćin je bila Vlada Republike Zambije odnosno Nacionalni institut za znanost i industrijska istraživanja (NISIR). Financijska sredstva za sudionike zemalja u razvoju i zemalja s privredama u tranziciji osigurala je Vlada Savezne Republike Njemačke. Ukupno je sudjelovalo 43 sudionika. Najvažniji rezultat ovog sastanka bio je razvoj nacrta smjernica o promicanju regionalnih i podregionalnih inicijativa i pristupa u izgradnji kapaciteta za biološku sigurnost. Na sastanku su održane prezentacije četiri studije slučaja (http://www.cbd.int/doc/?mtg=BSCMCB-03&tab=1). Izvješće sa sastanka dostupno je na sljedećoj stranici: http://www.cbd.int/doc/meetings/bs/bscmcb-03/official/bscmcb-03-03-en.pdf.

Drugi međunarodni sastanak akademskih i drugih institucija koje su uključene u obrazovanje i programe obuke o biološkoj sigurnosti održan je 16.-18. travnja u Kuala Lumpuru, Malezija. Ukupno je sudjelovalo 63 sudionika iz 56 institucija. Sastavljeno je niz preporuka povezanih s radnjama i mehanizmima za razvoj i/ili proširenje akademskih programa o biološkoj sigurnosti. Sudionici su se složili da se na regionalnom nivou pokrene mreža akademskih institucija koje se bave obrazovanjem i obukom o biološkoj sigurnosti. Preporučeno je da svaka regija (Afrika, Azija-Pacifik, Središnja i Istočna Europa, Latinska Amerika i Karibi te Zapadna Europa) skuplja i razmjenjuje informacije o postojećim akademskim programima koji su povezani s biološkom sigurnosti. Takve informacije također trebaju biti dostupne i Tajništvu kao i nacionalnim žarišnim točkama. Nadalje, preporučeno je da se organiziraju regionalni konzultativni sastanci kako bi se raspravile mogućnosti za razvoj akademskih programa o biološkoj sigurnosti te moguća institucionalna rješenja za akademske mreže biološke sigurnosti. Izvješće sa sastanka dostupno je na sljedećoj stranici: http://www.cbd.int/doc/meetings/bs/betaio-02/official/betaio-02-04-en.pdf .

Četvrti Koordinacijski sastanak za vlade i organizacije koje provode ili financiraju aktivnosti izgradnje kapaciteta za biološku sigurnost održan je 11.-13. veljače 2008. godine u New Delhi, Indija. Domaćin sastanka bila je Vlada Indije odnosno Ministarstvo zaštite okoliša i šuma (MoEF) uz Međunarodni centar za genetički inženjering i biotehnologiju (ICGEB). Financijska sredstva za sudionike zemalja u razvoju i zemalja s privredama u tranziciji osigurali su Vlada Kraljevine Norveške i ICGEB. Ukupno je sudjelovalo 39 sudionika iz 18 zemalja i 11 organizacija. Na sastanku su donesene preporuke o mjerama za bolju izgradnju kapaciteta za rješavanje: društveno-ekonomskih okolnosti prilikom donošenja odluke u vezi LMO-a, označavanja i potrebne dokumentacije sukladno stavku 2. članka 18. Protokola. Izvješće sa sastanka dostupno je na sljedećoj stranici: http://www.cbd.int/doc/meetings/bs/bscmcb-04/official/bscmcb-04-mop-04-inf-23-en.pdf .

Peti Koordinacijski sastanak za vlade i organizacije koje provode ili financiraju aktivnosti izgradnje kapaciteta za biološku sigurnost održan je 9.-11. veljače 2009. godine u San Jose, Kostarika. Domaćin sastanka bila je Vlada Kostarike i Međuamerički institut za suradnju u poljoprivredi (ILCA). Ukupno je sudjelovalo 47 sudionika iz 22 zemlje i 15 organizacija. Na sastanku je usvojeno niz aktivnosti za izgradnju i/ili jačanje kapaciteta za procjenu rizika za okoliš i monitoring LMO-a nakon njihova ispuštanja u okoliš te za integraciju biološke sigurnosti u nacionalne razvojne planove. Na sastanku su odobrene i dvije grupe smjernica: „Privremeni vodeći okvir za promicanje sinergije i komplementarnosti između inicijativa u izgradnji kapaciteta biološke sigurnosti na državnom nivou“ te „Nacrt smjernica za promicanje regionalnih i podregionalnih inicijativa i pristupa u izgradnji kapaciteta za biološku sigurnost“. Izvješće sa sastanka dostupno je na sljedećoj stranici: http://www.cbd.int/doc/meetings/bs/bscmcb-05/official/bscmcb-05-04-en.pdf .

Šesti Koordinacijski sastanak za vlade i organizacije koje provode ili financiraju aktivnosti izgradnje kapaciteta za biološku sigurnost održan je 1.-3. veljače 2010. godine u Siam Reap, Kambodža, a domaćin sastanka bila je Vlada Kambodže odnosno njeno Ministarstvo zaštite okoliša. Vlada Kraljevine Norveške pružila je financijsku potporu sudionicima iz zemalja u razvoju i zemalja s privredama u tranziciji. Sastanku je nazočilo ukupno 35 sudionika i to 17 predstavnika pojedinih Vlada te 10 predstavnika organizacija. Na sastanku je donesena preporuka za COP-MOP o jačanju suradnje u području utvrđivanja potreba za izgradnjom kapaciteta za istraživanje i razmjenu informacija o društveno-ekonomskim okolnostima i daljnju razradu članka 26. Protokola. Donesene su i brojne preporuke vezane za izgradnju kapaciteta za promociju javne svijesti, obrazovanje i sudjelovanje javnosti, uključujući i konkretne prijedloge za uvrštavanjem javne svijesti, obrazovanja i sudjelovanja po pitanju sigurnog prijenosa, rukovanja i uporabe LMO-a u nacrt programa rada. Na sastanku su razmotreni i izneseni komentari na nacrt strateškog plana za Protokol o biološkoj sigurnosti (2011.-2020.). Izvješće sa sastanka dostupno je na sljedećoj stranici: http://www.cbd.int/doc/meetings/bs/bscmcb-06/official/bscmcb-06-02-en.pdf .