Naslovnica /  Kartagenski protokol /  Odgovornost i naknada štete /  Nagoya-Kuala Lumpur dopunski protokol...

Nagoya-Kuala Lumpur dopunski protokol o odgovornosti i naknadi uz Kartagenski protokol o biološkoj sigurnosti

Nagoya-Kuala Lumpur dopunski protokol o odgovornosti i naknadi štete otvoren je za potpisivanje u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku od 7. ožujka 2011. godine do 6. ožujka 2012. godine.

Tekst Nagoya-Kuala Lumpur dopunskog protokola o odgovornosti i naknadi uz Kartagenski protokol o biološkoj sigurnosti na engleskom jeziku dostupan je na sljedećem linku:

http://bch.cbd.int/protocol/NKL_text.shtml

Ovjerena preslika Dopunskog protokola na svim UN jezicima dostupna je na sljedećem linku:

http://treaties.un.org/doc/Treaties/2010/12/20101215%2005-26%20PM/Ch_27_8_c.pdf

Nagoya-Kuala Lumpur dopunski protokol o odgovornosti i naknadi štete je dopunski protokol u okviru Protokola o biološkoj sigurnosti (Kartagenskog protokola). Nakon nekoliko godina pregovaranja, stranke Kartagenskog protokola o biološkoj sigurnosti usvojile su ovaj protokol 15. listopada 2010. godine u Nagoyi, Japan.

Cilj Dopunskog protokol je doprinijeti očuvanju i održivom korištenju biološke raznolikosti uspostavom međunarodnih pravila i postupaka za utvrđivanje odgovornosti i naknade štete nastale uporabom živih genetski modificiranih organizama (LMO).

Dopunski protokol ispunjava obvezu propisanu člankom 27. Kartagenskog protokola o izradi međunarodnih pravila i postupaka za utvrđivanje odgovornosti i naknade štete po biološku raznolikost koja je proizašla iz prekograničnog prijenosa LMO-a. Protokol je inspiriran i 13. načelom Deklaracije iz Ria o okolišu i razvoju iz 1992. godine, koji poziva države „da na djelotvoran i udlučniji način sudjeluju u razvoju međunarodnog prava na području odgovornosti i naknade šteta uzrokovanih štetnim utjecajima na okoliš koje su nastale aktivnostima unutar njihovog područja suverene vlasti ili kontrole“.

Dopunski protokol preuzima tzv. „administrativni pristup“ prema kojemu se zahtijeva poduzimanje odgovarajućih mjera odgovora od operatora (fizička ili pravna osoba koja provodi kontrolu LMO-a) ili od nadležnog tijela u slučaju kada operator nije u mogućnosti poduzeti takve mjere. Ovakav pristup pokriva situacije u kojima se šteta po biološku raznolikost već dogodila ili kada postoji velika vjerojatnost da će šteta nastati ako se pravodobno ne poduzmu odgovarajuće mjere.

Međutim, države još uvijek mogu u svoje nacionalno zakonodavstvo uvesti građansku odgovornost za štetu, a prilikom prvog pregleda učinkovitosti Dopunskog protokola (pet godina nakon njegovog stupanja na snagu) procijeniti će se učinkovitost domaćih/nacionalnih režima građanske odgovornosti. To bi moglo potaknuti daljnji rad na međunarodnom režimu građanske odgovornosti.

Ime Dopunskog protokol potiče od grada Nagoya, u kojem su završeni pregovori i u kojemu je usvojen Protokol te od grada Kuala Lumpur, kao priznanje njegove uloge domaćina za nekolicinu sastanaka koji su se odnosili na pregovore o odgovornosti i naknade štete.

Dopunski protokol je drugi ugovor o odgovornosti i naknadi štete koji će se zaključiti u kontekstu multilateralnih sporazuma o okolišu, uz Protokol o odgovornosti i naknadi štete prouzročene prekograničnim prometom opasnog otpada i njegovim odlaganjem, koji je usvojen 1999. godine uz Baselsku konvenciju o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju.